Foto: Slobodna Dalmacija

Imamo toliki broj djece koja uče glagoljska slova, neki već samostalno pišu na glagoljici, izrađuju najrazličitije predmete s motivima glagoljice, da smo ih podijelili u pet grupa.

To su djeca vrtićke i osnovnoškolske dobi, takve imamo četiri grupe, a peta skupina su srednjoškolci.

Početkom školske godine smo ukazali na nedovoljnu prisutnost glagoljice u obrazovnom sustavu, medijima i kulturi, pa smo prije nekoliko dana sazvali skup na kojem smo s profesorima povijesti iz osnovnih i srednjih škola govorili o primjeni glagoljice u nastavi povijesti – kaže Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša “Zadar”, koja je u nepuna dva mjeseca od osnivanja primila u članstvo 120 osoba, a zainteresiranih je, kaže Danijela Deković, sve više.
Udruga glagoljaša “Zadar” prva je takva udruga u Zadarskoj županiji, a „baza“ joj je, iako se najviše radi u Svetom Filipu i Jakovu, u zadarskom muzeju SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti).

Prijevodi, pjevanje...

- Zadarsko područje možemo smatrati kolijevkom glagoljaštva u Hrvatskoj, a do sada nije bilo sustavnog proučavanja glagoljske baštine i njezinog adekvatnog valoriziranja. Na tome ćemo intenzivno raditi, dok je druga naša zadaća rad s mladima. To su glavni razlozi osnivanja udruge – istaknula je Deković.

U udruzi je 80 djece od vrtićke do srednjoškolske dobi, a aktivnosti ostalih članova vezane su uz složene radionice na kojima se prevode originalni glagoljski tekstovi. Udruga je priredila više predavanja o povijesti glagoljice i glagoljske pismenosti, a usporedo rade na oživljavanju i njegovanju glagoljskog pjevanja.

Rezultati rada na satovima kreativnih radionica vrlo su konkretni: motivi glagoljskih slova oslikavaju se na svili koja se koristi za različite namjene, a osobito je popularan nakit od drva.

- Iz Slavonskoga Broda, od braniteljske zadruge „SPUŽ“ („Sjeme-Panj-Umjetnost-Život“) dobivamo drveni materijal koji oblikujemo i na komade drva urezujemo glagoljska slova. Od tih komada potom pravimo nakit – kazala je Danijela Deković. Izrađuju se i vezovi, mozaici od ulomaka keramičkih pločica, vrećice...

- Činimo sve da sačuvamo glagoljicu od zaborava, da je učinimo „vidljivom“ i na uporabnim predmetima, da educiramo djecu...

No trebamo postići da glagoljaštvo uđe u naš obrazovni sustav, kao izborni predmet ili na neki drugi način. Danas je ona u udžbenicima uistinu premalo zastupljena – istaknula je Deković.

Mislili da je ćirilica

Da je edukacija o glagoljici nužna svjedoči i nedavni primjer iz Blata na Korčuli gdje je na plakatu velikih dimenzija, uz sliku vukovarskog vodotornja, velikim glagoljskim slovima ispisano „Vukovar“. Gostujući u Blatu, igrači NK Raštane sa zadarskog područja mislili su da se radi o ćirilici, te su Blato nazvali „Srbija u malom“, što je dovelo do incidenta.


Baštinici

Osnivači Udruge glagoljaša ‘Zadar’ dugi niz godina bave se proučavanjem glagoljske baštine. Među njima su dr. Ivica Vigato, don Pavao Kero, fra Izak Špralja, dr. Kristijan Juran, mr. Grozdana Franov-Živković i don Zdenko Milić.