Arhiva
Kratkoročna zaduženja države uglavnom prolaze nezamijećena u javnosti, ali o važnosti izdanja trezorskih zapisa dovoljno svjedoči podatak da je u 2011. izdano oko 24,5 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa po kojima smo se obvezali platiti kamate od ukupno 675 milijuna kuna. Veći dio tih zaduženja na naplatu sjeda u tekućoj godini pa će o sposobnosti Vlade da refinancira taj dio duga ovisiti stabilnost javnih financija u idućim mjesecima.
Dakle, do kraja 2012. na naplatu će doći više od 21 milijardu kuna obveza nastalih na temelju izdavanja trezorskih zapisa i na njih ćemo ulagačima platiti 644 milijuna kuna kamata. To je tek dio ukupnih obveza Hrvatske koje se u ovoj godini procjenjuju na gotovo 50 milijardi kuna.O povjerenju ulagača u performanse države svjedoče prinosi koje plaća Ministarstvo financija. Tako je nakon što se zahuktala europska dužnička kriza i na domaćem tržištu eskalirala cijena zaduženja, pa se kamata od lipnja do kolovoza udvostručila.
Rekord je zabilježen tjedan dana nakon izbora kad je prinos na trezorac s dospijećem od 364 dana skočio na 5,5 posto. Nova vlada odlučila se na dva izdanja trezorskih zapisa prilikom kojih je plasirala dug ukupne vrijednosti veći od milijardu kuna, pri čemu se 562 milijuna kuna odnosi na domaći dug uz 64,3 milijuna kuna plasiranih u euru.
Tržište je oprezno reagiralo na promjenu u Banskim dvorima blagim smanjenjem prinosa, koji su se spustili za jedva 0,1 posto.
Kako smo napomenuli, čeka nas otplata oko 21,65 milijardi kuna kratkoročnog duga tijekom 2012. Prema analizi dospijeća, najteži mjesec za novu vladu bit će ožujak jer tada dospijeva ukupno 5,2 milijarde kuna kratkoročnog duga.
Svakog tjedna u tom mjesecu državnoj će riznici stizati na račun naplata dugova iz godine prije, a dodatni pritisak na stabilnost javnih financija stvorit će i dospijeće dijela sindiciranog kredita podignutog kod nekoliko poslovnih banaka u ožujku 2011., kojim se tada isplatila obveznica od 750 milijuna eura. Prema informacijama koje posjedujemo, država je veći dio tog kredita otplatila, ali još mora otplatiti nešto manje od 200 milijuna eura Zagrebačkoj banci.
U kombinaciji s trezorcima jasno je da će ožujak biti stresan mjesec za Ministarstvo financija. Zapravo, u prva tri mjeseca privremenog financiranja Vlada mora otplatiti kratkoročni dug od 8,7 milijardi kuna zajedno s kamatama, a prinosi vjerojatno neće značajno padati s obzirom da će tek novi proračun pokazati usmjerenje ekonomske politike i javne potrošnje, na što bi ulagači trebali reagirati.
Gotovo jednako intenzivan kao ožujak bit će i svibanj u kojem će se uz obveznicu od 500 milijuna eura i pripadajuću kamatu od gotovo 33 milijuna eura, dakle ukupno 4 milijarde kuna, morati refinancirati još 2,2 milijarde kuna kratkoročnog duga. Ipak, tada će se već znati mnogo više o pozicijama Ministarstva financija i kreditnom rejtingu Hrvatske pa će, zadržimo li povjerenje investicijske javnosti, kamate vjerojatno pasti, a refinanciranje biti lakše nego u ožujku.
Najmanje obveza, tek pola milijarde kuna, država ima u srpnju, a lagano će proći i kroz studeni, ali ti će se dugovi vjerojatno gomilati tijekom idućih tjedana plasmanom trezorskih zapisa s dospijećem od 91 i 182 dana. Kratkoročni dug države u nekoliko je godina znatno porastao, a politika pokrivanja proračunskih rupa izdavanjem trezoraca u ovoj će godini doći na naplatu. Nova vlada imat će sužen manevarski prostor za povećanje zaduženja po toj osnovi s obzirom da je potencijal domaćih ulagača u godinama krize iskorišten gotovo do limita.
