Krešo Ćosić Foto: 24sata.hr
Na današnji dan prije 63 godine u Zagrebu se rodio jedaN od najvećih košarkaša svih vremena Krešimir Ćosić.
Osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u sveučilišnoj američkoj košarci. Poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim prijaznim karakterom i dobrotom, te je mnogima nakon njega služio kao sportski i osobni uzor. Uvršten je među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi.
Karijeru je započeo u KK Zadar 1965., nastupao i za Cibonu, igrao i u Sloveniji i Italiji. Za europsku reprezentaciju igrao 6 puta, proglašen najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. Državno prvenstvo osvojio 6 puta, košarkaški kup 4 puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). S državnom reprezentacijom, za koju je nastupio 303 puta, osvojio na europskom prvenstvu prvo (1973., 1975., 1977), drugo (1969., 1971., 1981.) i treće mjesto (1979.), na svjetskom prvenstvu prvo (1970., 1978.) i drugo mjesto (1967., 1974.), a na Olimpijskim Igrama zlatnu (1980. u Moskvi.) i srebrnu medalju (1968. u Mexico Cityju., 1976. u Montrealu).
Prema ostvarenim rezultatima riječ je o vjerojatno najboljem košarkašu bivše Jugoslavije, ali i jednom od najboljih košarkaša Europe u povijesti.
U periodu 1969. - 73. igrao je u SAD-u za Sveučilište Brigham Young, gdje je danas dres s njegovim imenom umirovljen na počasnom mjestu. Bio je prvi ne-amerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA. Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se odlučio za povratak u Europu. Mnogi stručnjaci smatraju da je Ćosić mogao igrati zapaženu ulogu u NBA ligi, i to u vrijeme kada ondje uopće nije bilo ne-američkih igrača.
Uspješan i kao trener državne reprezentacije osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. Uvršten 1996. u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.
Kao vjerni sljedbenik, osnovao je mormonsku zajednicu u Hrvatskoj, a po stjecanju neovisnosti Hrvatske (1992.) radio je u diplomatskoj službi kao ministar savjetnik u SAD-u. Umro je prerano, od raka limfoma, s nepunih 47 godina života, a sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju pod arkadama, 2. lipnja 1995. godine.
Posthumno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar" 2002. godine. Deset godina nakon smrti u Zagrebu je imenovan trg po njemu, Trg Krešimira Ćosića, kod Doma sportova. Nova košarkaška dvorana u Zadru koja se nalazi u sportskom kompleksu na Višnjiku od 3. listopada 2008. nosi ime Krešimir Ćosić. U Zadru ulica između Foše i bivše Tehničke škole nosi njegovo ime.
Krešo je preminuo u 47. godini života, 25. svibnja 1995. u Baltimoru od raka limfona.
