Vanjski stručni suradnik NK Zadar, Reno Sinovčić, objašnjava razloge zbog koji se zalaže za "Ligu 16" Foto: Dnevnik.hr

Iako je ovih dana priča o tkz. "Ligi 16" ostala u sjeni veličanstvene igre i rezultata zadarskih nogometaša, vanjski stručni suradnik NK Zadar, Reno Sinovčić, za posjetitelje Zadarsport-a pojasnio je zašto se upravo klub sa Stanova, uz Hajduk, najviše zalaže za promjenu sustava natjecanja u 1.HNL:

"Ideja o "Ligi 16" je potekla iz Zadra. Mi smo ti koji se non-stop zalažemo za Lligu 16". Ne iz razloga, kako neki kažu, što se bojimo da ne možemo opstati u "ligi 12", već stoga što je "Liga 16" prioritet razvoja nogometa u Hrvatskoj. Moraju se razviti sve nogometne sredine: Duborvnik, Sisak, Pula, Slavonski Brod...

Hrvatska je spremna i za 20 prvoligaških klubova, a najvažnije je stvoriti u svim sredinama uvjete za igranje u prvoj ligi, a to se prvenstveno odnosi na infrastrukturu.
"Liga 16" ne bi se igrala po livadama kao što neki kažu, osnovni uvjet za "Ligu 16" je infrastruktura.

"Liga 16" omogućava da svake godine u Hrvatskoj 70-80 juniora ima staž u prvoligaškim klubovima, a normalna je stvar da je kaljenje u NK Zadar, Marsonia i sličnim sredinama kud i kamo kvalitetnije nego u Mosoru ili Slavoncu. Rukavina se nije kalio u Mosoru, nego u Šibeniku. U Zadru imamo 3 juniora koji sada igraju u prvoj momčadi, a šest igrača koji su se proteklih godina afirmirali preko prve lige kao na primjer Buljat koji je sada u Hajduku.

Za vrijeme "Lige 16" hrvatski su klubovi najviše postigli u Europi. Hajduk je bio u četvrtfinalu, a Dinamo dva puta u Ligi prvaka. Prvih šest klubova je tada igralo u Europi, dva ligu prvaka, dva kup uefa i dva intertoto kup, a sada smo spali na tri i po.Liga 12 nije donijela nikakav napredak."

Zbog čega je Dinamo protiv "lige 16"?

"Dinamo je jedini bio protiv "Lige 16" jer oni dovode igrače iz Brazila ili vraćaju stare igrače, a ne vide napredak mladih igrača u Dinamu, nego eventualno otkupljuju mlade igrače iz drugih klubova jer imaju budžet koji im to dopušta. Ne bave se proizvodnjom igrača nego kupovinom već stvorenih. Mamić se neko vrijeme zalagao za "tramvaj ligu", "Ligu 10" sa pet zagrebačkih klubova. Mi želimo da sve sredine u Hrvatskoj imaju priliku gledati prvoligaški nogomet.
A što se tiče publike njima na stadion dođe 15 000 ljudi kada je ulaz besplatan, a mi ovdje imamo 5000 plaćenih karata. Publika im nije opravdanje. U "Ligi 12" je na utakmici za 2. mjesto Zagreb-Hajduk bilo 1500 ljudi."

"Moramo vratiti povjerenje u nogomet, vratiti povjerenje u dolazak na stadion, u sigurnost, u suce i onda će ljudi početi redovito dolaziti na nogomet i puniti stadione.
Igrati će puno više domaćih mladih igrača i podignit će se kvaliteta, te neće biti upitan opstanak "Lige 16".

Igrači kao Boban, Šuker, Štimac su svi nastali u "Ligi 16" isto kao i Modrić samo BiH, u Posušju.

Cijela Hrvatska mora imati mogućnost da ima prvoligaški klub i da se stvaraju mladi igrači koji će jednog dana zamijeniti Modrića, Pletikosu i druge reprezentativce."


Može li HNL napredovati uz "Ligu 16"?

Može. Ali uz mnogo truda svih ljudi u HNS-u, Udruzi klubova Prve HNL, a što je najvažnije samih klubova. Glavni i osnovni problem zbog kojega danas ne može egzistirati "Liga 16" je infrastruktura. To se prvenstveno odnosi na stadione na kojima prvoligaši odigravaju svoje utakmice, ali i na pomoćne terene nužne za kvalitetan rad s mladima što je najvažnije za budućnost Hrvatskog nogometa. Ukoliko se, kako je obećano i najavljeno, Maksimir obnovi, Stanovi, Kranjčevićeva i ostali stadioni dobiju reflektore i druge potrebne detalje za kvalitetne uvjete treniranja i igranja, «Liga 16» trebala bi zaista donijeti poboljšanje.
Očito je da je hrvatski klupski nogomet posljednjih godina pao na vrlo niske grane, a to se prvenstveno odnosi na rezultate naših predstavnika u Europi.

Nitko ne očekuje pobjede protiv klubova iz tkz. "Liga petice" i ostalih moćnih i bogatih europskih liga, ali "mučenje" sa raznoraznim predstavnicima Azerbajđana, Albanije, Cipra i sličnih nogometnih anonimusa zaista je sramotno. Problem naravno svoje korijene ima u 1.HNL, a tek na kraju sezone, odnosno na početku nove to se očituje u srazu s ostalim europskim klubovima.

Kvaliteta i kondicijska sprema većine hrvatskih klubova jednostavno ne može držati golemi korak kojim napreduje europski nogomet. I upravo su zato nužne promjene u 1.HNL, počevši od sustava natjecanja. Ukoliko Igor Štimac, Reno Sinovčić i ostali zagovornici "Lige 16" uistinu ostvare svoj cilj, dakle da minimalno 16-20 klubova ima sve potrebne uvjete za igranje u 1.HNL, a to znači i u Europi, te reorganizira rad s mlađim kategorijama koji je u mnogim klubovima blago rečeno katastrofalan, «liga 16» ima svijetlu budućnost.

Plan postoji, projekt je izrađen, sada preostaje samo pretočiti ga u stvarnost i vratiti vjeru u hrvatski nogomet, a što je najvažnije vratiti ljude na stadion i dokazati im da stvari ipak mogu krenuti na bolje.