Vjetroelektrane mogu dostići i snagu nuklearke
Obnovljivi izvori energije su područje mogućih velikih ulaganja i to su mnoge općine i Zadarska županija u cjelini ozbiljno prihvatile. Na Pagu je izgrađen prvi vjetropark u Hrvatskoj, Ravne 1 ima vjetroagregate instalirane snage 6 MW, a posljednjih godina su ovi projekti naprosto buknuli.
Iz informacije koju je za Županijsku skupštinu pripremio pročelnik Olivio Meštrović vidljivo je o kako vellikm poslovima se radi. Naime, na području Gračaca je još prije dvije godine dovršen prvi dio vjetroparka ZD 6 u kojem su vjetroagregati instalirane snage 10 MW. Na lokacijama oko Bruške grupacija hrvatskih tvrtki predvođenih Dalokovodom i tvrtkom EKO na lokacijama ZD 2 i ZD 3 instalirane su vjetroelektrane snage 37 MW. Za područje bliže Obrovcu potvrđeni su glavni projekti i ishođene sve potrebne dozvole za postavljanje vjetroparka snage 50 MW.
Vjetrenjače na otocima
Ukupno je za područje Zadarske županije, na lokacijama predviđenima u prostornom planu, zataraženo ishođenje lokacijskih dozvola za vjetroelektarne snage čak 400 MW. To je dvije trećina snage nuklearke Krško. No instalirane snage se ipak ne mogu samo tako uspoređivati jer nuklearka radi stalno, a vjetroelektrane samo onda kad ima vjetra pogodne snage.
Treba pri tom znati da je prema Atlasu vjetra na području zadarske županije moguća iskoristivost energije vjetra čak 900 MW. To se, jasno, odnosi samo na kopneni dio, postavljanje vjetroelektarne na more je najnovija ideja proistekla iz sadašnje Vlade dok je prethodna zabranila postavljanje vjetrenjača na otocima odnosno na udaljenostima manjim od 2 kilometra od mora.
Potencijal sunčeve energije na području Zadarske županije iznosi 4,9 milijuna GWh dozračene energije sunčevog zračenja godišnje. Najdalje je odmakao projekt gradnje solarne elektrane u zoni Stankovci gdje postoji interes za gradnju solarke snage 20 MW, teren predviđen za elektranu je već u fazi prodaje. Sličnih projekata ima na području Bankovca, Poličnika, Bibinja, Starigrada, no sad je sve u nekom zastoju zbog neizvjesnosti izazvanim promjenom tarifnog pravilnika o poticanju ulaganja u obnovljive izvore energije.
Prije desetak godina intenzivno se radilo na projektima pet malih hidroelektrana (MAHE) na Krupi i Butišnici. Projekte je pripremao Institut “Hrvoje Požar”, Zadarska županija je pripremila prostornu dokumentaciju, no od gradnje malih hidroelektrana se odustalo zbog zahtjeva zaštitara okoliša. U međuvremenu su došla i ograničenja iz protokola Natura 2000 o zaštiti prirode, što je dodatno otežalo moguću realizaciju malih hidroelektrana na zadarskom području.
