Sama institucija prireza je, istina, zakonita ali potpuno nedemokratska jer građanima ne pruža nikakvu mogućnost osim generalnoga glasanja na izborima. A on je smišljen samo kao dodatni način punjenja lokalnog proračuna kod onih koji ga ne znaju na drugi način napuniti. Samodoprinos za gradnju Uvođenje prireza u Zadru u ovom trenutku znači samo da je sve otišlo u papar, da nema puno od nekakve socijalne politike.
Onaj čuveni predratni zadarski samodoprinos kojim je počela gradnja Tehničke škole, Kazališta lutaka, Poliklinike, izgrađen Omladinski dom, donio se na referendumu i nije se primjenjivao dok nije bio izglasan u svim mjesnim zajednicama, a odlučivalo se o davanju samo 1,5 posto plaće za konkretne projekte i objekte! Sad će odluku donijeti gradski vijećnici, oni vladajući će bez sumnje prihvatiti razloge gradonačelnika Vrančića da se odredi prirez od 12 posto na sumu koja se plaća za poreze u bruto plaći.
To nije za neke posebne projekte, sve se slijeva u proračun i koristi za sve potrebe od otplate Višnjika do naknade za novorođenče. To znači da će netko s prosječnom neto plaćom koja u Zadru iznosi oko 5500 kuna, za prirez davati oko 100 kuna. Za zaposleni bračni par s prosječnim plaćama, to je godišnje 2500 kuna. U Zadarskoj županiji sada 22 općine nemaju prirez, prireza nema ni u gradovima Ninu, Pagu, Obrovcu i Biogradu, a u Benkovcu je simboličnih 5 posto.
Zadar se godinama dičio svojom socijalnom osjetljivošću i neuvođenjem prireza, no kako Kalmeta više nije moćni ministar, eto nam prireza! Grad na lošem glasu No priča nije baš sasvim tako jednostavna, jer se u Zadru već odavno ne zna što su pravi prioriteti i na koji bi način dugoročno trebalo puniti proračun. To je sasvim očito nakon informacije da se pune dvije godine nije našlo potrebnih 2,7 milijuna kuna za naknadu Hrvatskim šumama za teren velebne poslovne zone Crno.
U međuvremenu su okolne općine Poličnik, Stankovci pa i Bibinje pokazale gradskoj upravi kako se sređuje dokumentacija za zone i kako se one rade. Na mjerodavnim mjestima u Zagrebu gdje se sređuje dokumentacija za poslovne zone, Zadar je već na lošem glasu kao rijetko loše organizirana i površna lokalna vlast. U Zadru se godinama ulagalo u potrošnju, u komunalne objekte kao da nikome na vlasti nije bilo jasno da bez gospodarstva nema većeg dohotka, odnosno veće mase za izdvajanje za proračun.
Iz posrnulog gospodarstva nema dohotka, nema ni očekivanih investicija u nove trgovačke centre – Baumax i City 1 još ne kreću u svoje projekte pa nema očekivanog komunalnog doprinosa, a nema ništa ni od prihoda zbog legalizacije bespravnih objekata. Uvođenje prireza u Zadru dakle pokazuje ne samo da je car gol, nego da je siromašan kao crkveni miš.
Komentari