Na gradsku parcelu od 14 kvadrata založno pravo HAA banke od 15 milijuna kuna

Zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru često funkcioniraju kao “ukoričena zbirka bizarnih podataka”, ali činjenica da na parceli od 14 kvadratnih metara stoji uredno upisano založno pravo od čak 15 milijuna kuna ipak privlači pažnju.

Pogotovo ako je kao stopostotni vlasnik parcele 3861/6 od 14 kvadrata upisan Grad Zadar i ako je na nju još u listopadu 2011. godine upisano založno pravo Hypo Alpe-Adria-bank international AG iz Klagenfurta od – 15 milijuna kuna.
Kako je i pod kojim okolnostima došlo do upisa tog založnog prava na gradskom zemljištu? Evo odgovora koji smo dobili iz zadarske gradske uprave.

Založno pravo HypoAlpe-Adria-banke
– U postupku pri Uredu državne uprave Zadarske županije čest.zem. 3861/6 predana je od društva VOX d.o.o. Zadar u vlasništvo Grada Zadra, sukladno odredbi članka 129. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojom je određeno:

“Vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta na kojem je detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom uređenja planirano građenje građevina i uređaja komunalne ili druge infrastrukture ili druga građevina javne namjene koje ne može biti vlasnik, može ovo zemljište predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.”

Nadalje, sukladno članku 132. Zakona o prostornom uređenju i gradnji zemljište se predaje izjavom koja se daje na zapisnik Uredu državne uprave u županiji. To znači da se predaja odvija neovisno o volji jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju neovisno o volji Grada Zadra, a opterećenost zemljišta hipotekom, sukladno Mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 27. rujna 2013. godine, ne može biti razlog zbog kojeg bi Ured državne uprave mogao odbiti uzeti izjavu vlasnika o predaji opterećenog zemljišta – stoji u pismenom odgovoru dostavljenom Slobodnoj Dalmaciji, uz konstataciju da je „predmetna nekretnina s tim založnim pravom predana Gradu Zadru”.

Tih 14 kvadrata dio je većeg zemljišta koje je Reno Sinovčić 2008. godine kupio od Grada Zadra za gradnju svoje poslovne zgrade, ali se Vox nije mogao upisati kao njihov vlasnik zbog zakonske odredbe po kojoj to nije moguće jer se na njoj nalazi komunalna infrastruktura.

Tako je 15. listopada prošle godine uslijedila “usmena rasprava” u Uredu državne uprave u kojoj je Grad zastupala Ružica Vrdoljak, pa je tada parcela predana Gradu s upisanim založnim pravom austrijske banke koje se proteže na cjelokupno zemljište, a ne samo na gradskih 14 kvadrata.

Vjerovnik raspolažeovršnim ispravama
Predstojnik Ureda državne uprave Ivo Gregov kaže da se u takvim postupcima, kada je riječ o zemljištu s komunalnom infrastrukturom u javnoj upotrebi, Ured praktično pojavljuje u funkciji javnog bilježnika: ako se stranke slože i ako postignu suglasnost, Ured državne uprave samo „ovjeri” njihovu volju.

Parcela 3861/6 se pojavljuje i u dokumentaciji iz predstečajne nagodbe Voxa u kojoj stoji da je Hypo banka kao vjerovnik imala razlučno pravo na toj nekretnini Voxa, ali je „dužnik dostavio izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru iz kojeg je razvidno da je kao vlasnik predmetnog zemljišta upisan Grad Zadar”, pa „s obzirom na navedeno, vjerovnik Hypo Alpe-Adria-bank international AG nema razlučno pravo, a tražbina se utvrđuje u iznosu od 15.000.000 kuna za koji vjerovnik raspolaže ovršnim ispravama.”

Iz gradske uprave smo dobili i pojašnjenje da Grad sudjeluje u postupku predstečajne nagodbe Voxa kao vjerovnik s utvrđenom tražbinom od 3370 kuna, ali s obzirom na neznatan iznos u odnosu na ostale vjerovnike „nije sudjelovao u postupku glasovanja budući da njegov glas u odnosu na visinu tražbine nema odlučujući utjecaj”.

Od gradske uprave smo zatražili i odgovor na pitanje zbog čega od 15. listopada prošle godine nije pokrenut postupak brisanja založnog prava od 15 milijuna na gradskoj parceli, pogotovo zato što je jasno da preko te parcele Grad nije imao bilo kakvih financijskih relacija s Hypo bankom.
– Pokrenut ćemo postupak brisanja založnog prava – glasi odgovor.

Parcele 1568 i 9854 su u zemljišnim knjigama evidentirane kao „oranica” i „muzej” od 2104 kvadrata koje je 2003. godine Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenim spomenicima kulture i dodijelilo im svojstvo kulturnog dobra. Radi se o crkvi svetog Donata koja još spada u „društveno vlasništvo” Jednako nevjerojatno zvuči i činjenica da Grad Zadar nije upisan niti kao vlasnik Narodnog trga na kojemu se nalazi gradska vijećnica! U katastru se navodi da je riječ o 1289 kvadrata uz zapis „javno dobro, ceste”.

– Nema ništa čudno u svemu, jer se poštovala procedura, odnosno, Grad Zadar nije mogao preuzeti tih 14 metara četvornih dok Ured državne uprave ne izvrši pripremu izvlaštenja u zoni centralnih funkcija. Što se tiče hipoteke, ona se odnosi na cijelu predmetnu česticu, međutim, kad Grad Zadar pokrene postupak brisanja založnog prava i kad to završi, Hypo Banka će, ako dođe do ovršnog postupka na temelju procjene vještaka tih 14 metara prodati Gradu po tržišnoj vrijednosti – reako je Sinovčić