Foto: Slobodna Dalmacija
Otkad su 1996. godine u blizini otoka Iža postavljeni prvi kavezi za uzgoj tuna, počelo je intenzivnije koncesioniranje morskih površina za potrebe marikulture. Uzgoj morske ribe i prije je bio poznat, pionirske korake godinama je ostvarivao zadarski Cenmar, od mrjestilišta u Ninu do uzgoja u Lamjani i nešto kasnije ispod Pašmana kod Košare.
Proizvodnja brancina i orade traje već 30 godina, brojni privatnici krenuli su u uzgoj školjaka i bijele ribe. Zadarsko područje tako sada ima najrazvijeniju marikulturu, od uzgoja riba i školjaka žive ne samo veliki kao što su Kala tuna, Cromaris (koji je preuzeo Cenmar), Jadran tuna ili Martinović fish, nego i brojne male tvrtke i obrti kao što su Dalmar iz Pakoštana, Dumboka iz Sali, Iglun comerc iz Posedarja, Limbora iz Tkona, Dagnja, Convento Albamaris, Bonaca, Duje i Pecten ili PZ Paklenica.
Na uzgoju i od uzgoja živi ukupno petnaestak tvrtki i desetak obrta, u kojima radi najmanje 500 ljudi, a ostvaruje se godišnji prihod veći od 360 milijuna kuna. Tunu uzgajaju Kali tuna i Jadran tuna, koji sada imaju koncesiju za godišnji uzgoj 4970 tona te ribe.
Upravo je u postupku koncesioniranje još šest polja za Kali tunu za uzgoj još 3000 tona. Bijelu ribu uzgaja osam tvrtki, a oni imaju dozvolu za uzgoj 4885 tona ribe. Uzgojem školjaka bavi se 15 uzgajivača na površini od 148.000 četvornih metara, a godišnje mogu proizvesti 1235 tona.
Zadarska je županija prije devet godina izradila studiju korištenja i zaštite mora i podmorja, a u Županijskom prostornom planu utvrđene su tri zone s područjima u kojima je moguće uzgajati školjke ili ribe te zone u kojima to nije moguće.
− Sada je za potrebe marikulture koncesionirano oko 1,5 milijuna četvornih metara mora, a to je samo oko dva promila morske površine Zadarske županije. Velik je interes za novim područjima pa bi trebalo pokrenut postupak izmjene Županijskog prostornog plana, u koji se ucrtavaju zone za marikulturu, jer su dosadašnje već gotovo potpuno iskorištene − kaže Jere Uroda, županijski pročelnik za marikulturu.
Za sva uzgajališta kapaciteta više od 50 tona ribe obvezna je ne samo izrada studija utjecaja na okoliš, nego se provodi i stalni nadzor. Sve dosadašnje analize, kaže Uroda, nisu pokazale odstupanja od dopuštenih kriterija ni na jednom uzgajalištu riba.
Prihod od koncesije 3,1 milijun kuna
Za površine mora koje su u sustavu koncesija u Zadarskoj županiji koncesionari su prošle godine uplatili 3,147.116 kuna. Od toga se 1,3 milijuna kuna odnosi na fiksni iznos koji se plaća na temelju naknade za zakupljenu površinu, a ostalo je postotak od ukupnog prihoda (uglavnom 0,5 posto) na tom uzgajalištu. Trećina ubranog novca od koncesijske naknade ide Zadarskoj županiji, trećina općinama na čijem se području uzgajališta riba ili školjaka nalaze, a trećina državi.
