Foto: Slobodna Dalmacija

Iznos iz proračuna namijenjen otocima u ovoj je godini manji za 200 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, izjavio je Denis Barić, predsjednik Vijeća Otočnog sabora, na konferenciji za novinare održanoj u Zadru, ustvrdivši da se otočani ni u ovoj godini neće baš usrećiti predviđenim proračunskim novcem jer je nastavljen trend smanjivanja iznosa za otoke.

Zbog toga, ali i zbog povećanja PDV-a, koje će utjecati na povećanje troškova na otocima i skuplji život, te zbog poskupljenja goriva, osobito plavog dizela koje će najviše osjetiti ribari i mali brodari, članovi Otočnog sabora traže hitan prijam kod predsjednika Republike Ive Josipovića i predsjednika Sabora Borisa Šprem, kako bi ih upoznali sa zaključcima Skupštine Otočnog sabora i predočili današnje stanje na otocima.
‘Tko nas ovdje dolje što pita...’

− Nabrojio sam samo neke stavke u proračunu koje se odnose na otoke, ali ne sve − odgovorio je na novinarsku opasku da po drukčijoj formuli izračuna ispada da će ove godine država ipak za otoke izdvojiti više nego lani.

− Nemojte zaboraviti na smanjenje proračuna za poljoprivredu, što će sigurno osjetiti i poljoprivrednici na otocima. Da je novi proračun za otoke slabiji od lanjskog za 200 milijuna kuna, rekli su mi članovi Otočnog sabora, i nedvojbeno će biti manji, kao što je i iznos za otoke u proračunu za 2011. bio za 200 milijuna kuna manji u odnosu na 2010. − kazao nam je Barić, inače potpredsjednik županijske organizacije HNS-a u Zadarskoj županiji.

Stoga smo ga, kao člana vladajuće koalicije, upitali je li pokušao nekako utjecati na to da Vlada ipak promijeni svoj “negativan” odnos prema otocima.

− Pitanje je potpuno opravdano, ali tko nas ovdje dolje što pita... − kazao je predsjednik Vijeća Otočnog sabora Denis Barić, uz napomenu da smanjenje proračunskog iznosa za otoke neće pogoditi ni jedan projekt započet na zadarskim otocima.

Na što se troši novac za otoke

Najveća povećanja u proračunu odnose se na gradnju brodova za hrvatske brodare te izgradnju i rekonstrukciju plovnih objekata u domaćim brodogradilištima (25 mil. kn), subvencije za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzih brodskih linija (8 mil. kn), morsko ribarstvo (13 mil. kn), poticaje za gospodarske aktivnosti i razvoj zadrugarstva (2,15 mil. kn), razvitak energetike (2 mil. kn), projektnu dokumentaciju (0,9 mil. kn), integralni razvoj lokalne zajednice (8 mil. kn)...

Kako se uštedjelo na otocima

Prema Barićevu tumačenju, najveći su gubitnici proračuna otoci Korčula i Pelješac, kojima je uzeto 3,5 mil. kn za vodo -opskrbni sustav Neretva−Korčula−Pelješac−Lastovo−Mljet, te stavke za poticanje komunalne i društvene infrastrukture na otocima (-18 milijuna kuna), za razvoj jadranskih otoka (-14 mil. kn), za poboljšanje životnih uvjeta stanovništva na otocima (-9 mil. kn), za poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza (-8,7 mil. kn), kao i za pripremu projektne dokumentacije za pretpristupne fondove (-1,9 mil. kn).