Arhiva
Državni zavod za statistiku ima dva sustava evidentiranja turističkih noćenja od kojih ovaj drugi vodi kao nekomercijalni, a u koji je evidentiran smještaj turista u kućama i stanovima za odmor. U 2011. u njima je u državi boravilo je ukupno 374.288 turista. Od toga su 41,9% ostvarili domaći turisti, a 58,1% strani turisti.
Turisti su ostvarili ukupno 5.783.966 noćenja. Od toga su 55,2% ostvarili domaći turisti, a 44,8% strani turisti.
Od ukupnog broja noćenja, 33,9% noćenja ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju, a 66,1% noćenja ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno. To je, naravno, razlog da u dijelu ovih noćenja, ma kako ih DZS vodio smatramo da se ipak radi o komercijalnom poslu, jer je jedino to logično kod naplate boravišne pristojbe po noćenju.
Turizam u stanovima i kućama za odmor
Podaci koje ažurnije pratimo, iako su neslužbeni ali zato brži, su oni koje daje sustav turističkih zajednica, a kod njih se zbrajaju ova i ona druga noćenja koja DZS drži komercijalnim. To je i u skladu sa zadaćom turističkih zajednica kao i njihovim temeljnim načinom financiranja kroz - boravišnu pristojbu kako god da se plaćala.
Prosječno je ostvareno 15 noćenja po prijavljenom turistu. U kućama i stanovima za odmor domaći turisti ostvarili su prosječno 20, a strani turisti 12 noćenja.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (45,8%), Njemačke (12,3%), Bosne i Hercegovine (5,4%), Austrije (5,3%), Mađarske (5,1%) i Italije (5,0%), što je ukupno 78,9%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 21,1% noćenja.
Dakle, kada ove brojke dodamo ostvarenjima koje DZS vodi kao komercijalne noćenje, gdje smo u 2011. godini imali 11,5 milijuna turista i 60,35 milijuna noćenja, onda bi ukupan broj gostiju bio nadomak 12 milijuna dok bi noćenja bilo više od 66 milijuna.
Zadarska županija najjača
Nećemo ulaziti u to tko koga vara, a tko koga potkrada kad kažemo da je po podacima Državnog zavoda za statistiku od ukupnih brojki u nekomercijalnom turizmu najveći, odnosno lavovski dio odrađen u Zadarskoj županiji. Po ovim pokazateljima ovdje je bilo 144.687 takvih gostiju, a ostvarili su čak 1.918.046 noćenja, što je gotovo trećina svih nekomercijalnih turističkih noćenja u zemlji. Od toga je za 80.000 gostiju i 600.000 noćenja boravišna pristojba plaćena po noćenju, a ne paušalno. Oko 65.000 takvih gostiju bili su stranci i ostvarili su 650.000 noćenja.
Vrijedi kazati da svaki gost, ma kako ga državna statistika evidentirala, boraveći na ovom prostoru ovdje vrši određenu preraspodjelu sredstava, odnosno troši novac na robe i usluge.
Zadarska županija po ovim pokazateljima konstantno je najsnažnije vikendaško odredište u zemlji, što je i razlog da ova županija ima najveći udjel domaćih gostiju i noćenja u zemlji kada zbrojimo komercijalni i nekomercijalni turizam. Jedina koliko toliko ozbiljna županija poslije Zadarske u ovim brojkama je Primorsko-goranska županija kod koje je evidentirano 92.000 ovakvih turista sa 1,7 milijuna ostvarenih noćenja, a i kod njih je kao kod Zadra oko 650.000 ovih noćenja - strano.
Ispalo bi da vikendica, apartmana u vlasništvu, kuća za odmor, stanova itd. u kojima ljudi povremeno borave radi odmora i slično u ove dvije županije imamo čak 60 posto u zemlji, odnosno da se ovdje ostvaruje upravo toliko tog tipa turizma. Što je svakako laž koja bi tražila dodatnu analizu. Nemoguće je da Splitsko-dalmatinska županija površinom i brojem stanovnika, ali i brojem ljetnih stanova, vikendica, apartmana u vlasništvu debelo nadmašuje Zadarsku ostaje na svega 25.000 ovakvih osoba i 375.000 noćenja. Pa karikirano kazano gotovo da na Čiovu ima toliko pa i više osoba u vikendicama koliko se pripisuje cijeloj toj županiji. Znamo da je evidencija ovakvih objekata, a posebno pripisani ili prijavljen broj ljudi koji plaćaju za njih poreze i druge obveze i na području Zadarske županije smiješan u odnosu na stvarne brojke. A što je onda tek s drugim sredinama u zemlji?
