Foto: Slobodna Dalmacija

Na drugoj sjednici Rektorskog zbora u tekućoj akdemskoj godini održanoj u Zadru rektori hrvatskih sveučilišta su izrazili svoju zabrinutost zbog smanjivanja proračuna za znanost i visoko školstvo koji je s 11,2 milijarde kuna srezan na 10,9 milijardi kuna.

- Upozoravamo da je situacija prilično kritična, te da je izražena prijetnja pada kvalitete rada cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Tim više što se nakon ulaska u Europsku uniju od istraživačkog rada i visokog obrazovanja očekuje novi zamah jer oni postaju sve važniji za ukupno gospodarsko stanje u zemlji, rekao je po održavanju sjednice rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš i dodao da projekcije proračuna pokazuju nedostatak ambicija za provođenje promjena u sustavu.

Rektori upozoravaju da im se otežava situacija s traženjem sredstava iz EU fondova ako s nacionalne razine nemaju jasan stimulans i podršku, te da su tradicionalno problematične stavke kao što su školarine, studentski standard i državna matura.

Tu očekujemo određeno provjetravanje i promišljanje kako te segmente pokrenuti na drugačiji način, rekao je dr. Bjeliš po kojemu treba preispitati koncept državne mature i njenu ukupnu cijenu. Od Ministarstva znanosti se očekuju smjernice za konkretnu primjenu proračunskih stavki.

Zamjenica ministra znanosti i visokog obrazovanja Ružica Beljo Lučić je kazala da je na početku krojenja državnog proračuna bilo razmatrano još veće smanjenje za visoko školstvo i znanost i istakla da se očekuje štednja u kojoj treba izbjeći sva nova zapošljavanja koja nisu predviđena ovolikim proračunom.

- Vanjsku suradnju na sveučilištima treba maksimalno racionalizirati, zadržati sadašnju razinu plaća, a ako se ona naruši, Ministarstvo će reagirati rebalansom proračuna, rekla je Beljo Lučić po kojoj će vanjska suradnja preživjeti samo tamo gdje je ona zaista nužna.

Na Rektorskom se zboru govorilo i o upisima na ekonomske studije, a pomoćnica ministra Beljo Lučić je pojasnila da Ekonomski fakulteti u Zagrebu i Osijeku neće moći upisivati studente u svojim dislociranim studijima. Ministarstvo zahtijeva da se u roku od tri godine omjer nastavnika i studenata svede na omjer 1:30, a sveučilišta moraju donijeti Akcijske planove da se to ostvari. Dakle, upisa na ekonomiju će biti, ali će upisne kvote biti smanjene.