Nacional
Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy izjavila je na Radiju 101 da je sustav naknade za PET ambalažu nakaradan.Također, rekla je i da su postojale mnoge situacije u kojima se taj zakon, kako ona kaže «kreativno tumačio», što je uostalom i dovelo do mnogih sudskih postupaka i bizarnih situacija da smo uvozili pet ambalažu iz susjednih zemalja ili proizvodili pet ambalažu samo s ciljem dobivanje naknade.
- To je uzrokovalo gubitke u Fondu od 700 milijuna kuna. Ipak do potpunog ukidanja naknade neće doći, nego će vjerojatno njen iznos biti smanjen s 50 na 30 lipa. Problem s tim sustavom je i to što mi ne koristimo tu ambalažu za recikliranje, nego samo za odlaganje.
Kaže da to treba promijeniti i stvoriti sustav od boce do boce, što će otvoriti nova radna mjesta i učiniti nas konkurentnijim na tržištu u EU.
Osvrnula se i na zakon o zaštiti vode gdje se pojavio i problem i sa tzv. šljunčarenjem. Rekla je da taj zakon nezakonito izglasan te da ga treba poništiti. Za plastične vrećice pak ne smatra da ih treba ukinuti, ali da se njihova cijena posebnim porezom treba povećati kako bi se stimulirala upotreba vrećica od tkanine koje se mogu višekratno koristiti.
Ministrica također smatra da nuklearna energija nije smjer u kojem hrvatska energetska politika treba ići, jer je to financijski neisplativo. Umjesto toga, energija će se dobivati iz termoelektrana koje su prikladnije energetskim potrebama naše zemlje. Naravno, ne treba se ograničiti na samo jedan izvor dobavljanja energije. Jedan od prioriteta bit će i izgradnja spalionica opasnog otpada, koje neće biti građena na postrojenju Diokija, za kojeg se nada da će se ipak uspjeti spasiti.
Što se tiče projekta na Srđu, Holy kaže da za njega ne postoji zakonska mogućnost, te da uopće nije ucrtan u prostorne planove, a po pitanju golf terena, misli da bi se više turističkih zajednica trebalo koordinirati i napraviti zajednički golf projekt, a ne neplanski graditi više njih. Na kraju, izrazila je nadu da se može učiniti još puno toga kako bi se moglo profitirati i na «zelenim tehnologijama» koje se mogu uskladiti s rastom gospodarstva.
